ČESTA PITANJA
Želimo da vam pomognemo i damo sve potrebne informacije u vezi usluga koje pružamo odgovorima na česta pitanja koje dobijamo od vas.
Zakonom o parničnom postupku predviđeno je da će sud osloboditi od plaćanja troškova postupka stranku koja prema svom opštem imovnom stanju nije u mogućnosti da snosi ove troškove. Oslobođenje se može odobriti samo za obavezu stranke da u toku postupka, prethodno sama snosi troškove i to na dva načina. Potpuno oslobođenje koje obuhvata oslobođenje od plaćanja taksa i oslobođenje od plaćanja predujma za troškove svedoka, veštaka, uviđaja i sudskih oglasa (čl. 164. st. 3. ZPP). Delimično oslobođenje koje se odnosi samo na oslobođenje od plaćanja takse (čl. 164. st. 4. ZPP).
Davalac izdržavanja stiče svojinu na predmetima ugovora u trenutku smrti primaoca izdržavanja. Međutim, ovo je samo osnov sticanja prava svojine. Potrebno je da se u Katastru nepokretnosti upiše pravo svojine davaoca izdržavanja na nepokretnostima koje su predmet ugovora, jer upis u Katastar nepokretnosti ima konstitutivno dejstvo u pogledu sticanja prava svojine na nepokretnosti. Za upis je potreban, poredm zahteva i ugovor o doživotnom izdržavanjukao i izvod iz matične knjige umrlih za primaoca izdržavanja. Bitno je ovde napomenuti da je potrebno platiti porez na prenos apsolutnih prava. Zakon o porezima na imovinu kaže da kad se apsolutno pravo prenosi po osnovu ugovora o doživornom izdržavanju, obveznik poreza je davalac izdržavanja, osim kada se pravo svojine na nepokretnosti prenosi na davaoca doživotnog izdržavanja – supružnika, odnosno lice koje se u odnosu na primaoca izdržavanja nalazi u prvom naslednom redu, na deo nepokretnosti koji bi davalac izdržavanja po zakonu nasledio u momentu zaključenja ugovora gde se porez na prenos apsolutnih prava ne plaća.
Prema članu 178. Zakona o radu zaposleni ima pravo da otkažete ugovor o radu, kako onaj koji je zaključen na neodređeno, tako i onaj zaključen na određeno vreme. U stavu 2. istog člana dalje se navodi da otkaz ugovora o radu zaposleni dostavlja poslodavcu u pisanom obliku, najmanje 15 dana pre dana koji je zaposleni naveo kao dan prestanka radnog odnosa. Prema tome, zaposleni je dužan da poštuje otkazni rok, ali ako se radi o ugovoru o radu na određeno vreme, u slučaju da je zaposleni taj ko otkazuje ugovor pre isteka roka na koji je zaključen, onda postoji još jedna obavezu zaposlenog. Naime, pošto se radi o jednostranom raskidu ugovora, zaposleni bi u ovom slučaju morao poslodavcu naknaditi stvarnu štetu prouzrokovanu otkazom ugovora pre roka.
Da, moguće je izmeniti tužbeni zahtev i takav postupak se zove “objektivno preinačenje tužbe”.Sve do zaključenja glavne rasprave tužilac može preinačiti tužbu. Ako je tužba dostavljena na odgovor tuženom, za preinačenje se zahteva i pristanak tuženog. U slučaju da se tuženi protivi, sud ima mogućnost da sam odluči o tome i dozvoli preinačenje ukoliko bi to bilo celishodno za konačno rešenje odnosa među strankama i ako oceni da postupak po preinačenoj tužbi neće znatno produžiti trajanje parnice. Ukoliko se tuženi upusti u raspravljanje o glavnoj stvari po preinačenoj tužbi, a nije se pre toga protivio preinačenju, smatra se da postoji pristanak tuženog na preinačenje tužbe. Kad sud dozvoli preinačenje tužbe, dužan je da ostavi tuženom vreme potrebno da se može pripremiti za raspravljanje po preinačenoj tužbi, ako za to nije imao dovoljno vremena. Ako je tužba preinačena na ročištu na kome tuženi nije prisutan, sud će odložiti ročište i tuženom dostaviti prepis zapisnika sa tog ročišta. Protiv rešenja kojim se dopušta ili odbija preinačenje tužbe nije dozvoljena posebna žalba.
Za registraciju osnivanja privrednog subjekta (privrednog društva) potrebno je priložiti kod APR jedinstvenu registracionu prijavu (obrazac se može preuzeti sa sajta APR), propisanu dokumentaciju – odluku o osnivanju, ukoliko se radi o društvu sa jednim osnivačem ili ugovor o osnivanju, ukoliko se radi o društvu sa dva ili više osnivača i dokaz o uplati naknade za osnivanje. Postupak osnivanja privrednih subjekata (privrednih društava) se sprovodi preko jednošalterskog sistema registracije koji omogućava da privredni subjekti koji se registruju u APR-u, sa odlukom o osnivanju, istovremeno dobiju i registarski/matični broj koji dodeljuje Republički zavod za statistiku, poreski identifikacioni broj (PIB) koji dodeljuje Poreska uprava – Centrala, prijavu na PDV, obrazac M-A tj. POTVRDU O PODNETOJ PRIJAVI na obavezno socijalno osiguranje osnivača koji je istovremeno registrovan i kao zastupnik privrednog društva.